O NAMA
Sokolski pokret nastao je u Pragu 1862. kao odgovor na pokušaje germanizacije slovenskih naroda u Austrijskoj monarhiji. Ime je dobio prema sokolu, ptici koja je u srpskoj narodnoj poeziji simbol viteštva, snage, brzine i spretnosti. Sokolske ideje slobode, bratstva, jedinstva, istrajnosti i rodoljublja prihvaćene su i izvan Češke i sokolstvo je postalo panslavistički pokret. Već 1863. formurano je sokolsko društvo u Sloveniji, 1874. hrvatsko sokolsko društvo, Prvo beogradsko društvo za gimnastiku i borenje osnovano 1882.godine, promenilo je ime u Beogradsko gimnastičko društvo Soko 1991. godine.
U osnovi oslobodilačka, sokolska ideja bila je stvaranje fizički spremnog, čestitog i nacionalno svesnog pojedinca koji će imati snage da odbrani nacionalne interese i svoj kulturni identitet. Očuvanje nacionalne tradicije i različitosti bilo je u skladu sa idejom sokolstvo slovenstvu – slovenstvo čovečanstvu. Pokret je radio na kulturno-prosvetnom uzdizanju i moralnom odgajanju omladine do najdostižnije savršenosti.
Sokolska dostignuća, manifestacije i graditeljstvo deo su srpskog i jugoslovenskog nasleđa, kao element individualnog sećanja, ali ne i kolektivnog pamćenja zajednice.
Savez obavlja aktivnosti na ostvarivanju statutarnih ciljeva na celoj teritoriji Republike Srbije.
Savez je osnovan 21. aprila 1908. godine pod imenom „Savez Sokolkih društava Dušan Silni“ .
Od osnivanja, do danas, Savez baštini osnovne principe izvornog Sokolskog gimnastičkog sistema.
U odnosu na istorijske okolnosti, Savez je menjao ime :
- 1908. – 1914. – „SAVEZ SOKOLSKIH DRUŠTAVA DUŠAN SILNI“
- 1919. – 1921. – „SOKOLSKI SAVEZ SRBA HRVATA I SLOVENACA“
- 1921. – 1929. – „JUGOSLOVENSKI SOKOLSKI SAVEZ“
- 1929. – 1941. – „SOKO KRALJEVINE JUGOSLAVIJE“
- 1992. – 1998. – „SAVEZ SOKOLA JUGOSLAVIJE“
- 1998. – 2017. – „SAVEZ SOKO SRBIJE“
- 2017. – “SOKOLSKI SAVEZ SRBIJE“
Savez baštini tradiciju svih svojih pravnih predhodnika, a posebno tradiciju, Sokola Kraljevine Jugoslavije koje je radilo do 1941. godine.
U Savezu je trenutno 24 društava, iz svih krajeva Srbije sa oko 4000 aktivnih i 2000 povremenih članova. Pored pomenutih sletskih okupljanja, koja imaju i tradicionalni karakter, sokolska društva su, pored svojih redovnih sadržaja koji su limitirani uslovima u kojima rade i opstaju, aktivna u međusobnim susretima sokolskih društava na kojima se održavaju izleti, gimnastičke revije i takmičenja, dani atletike, gimnastičko-atletski višeboji, plesne revije, povremeni seminari, gimnastički kampovi, javni časovi na gradskim trgovima, kao i učešća na inostranim sletovima u Sloveniji, Slovačkoj, Češkoj, Švajcarskoj…
Stanje i perspektive u sokolstvu danas nisu ohrabrujuće, ulažu se veliki napori sokolskih radnika da se održi aktivnost po društvima, uz minornu podršku države i lokalnih samouprava. Društvo ne poznaje i ne prepoznaje vrednosti sokolstva. U ovakvim uslovima ne može se govoriti o razvoju sokolske organizacije, već o opstanku.
Podrška države u ovom trenutku neophodna je i presudna pretpostavka za dalji opstanak i uspešnost sokolstva. Osim što bi se simbolično negovale tradicionalne vrednosti iz naše istorije i kulture, nalaženje mesta sokolstvu u opštem sistemu fizičke kulture i podrška njegovom razvoju odrazila bi se pozitivno na rešavanje brojnih pitanja: dopuna školskom fizičkom vaspitanju onih sadržaja kojih nema u školi i klubovima (plesne sekcije, korektivna gimnastika, razvojna gimnastika, rekreativni sadržaji, atletika, višeboji, poligoni okretnosti, akcije plivanja, osvajanje sportskih značaka), takođe i obuhvata i tretmana školske dece koja nisu aktivna u van školskim aktivnostima itd.